Ova stranica koristi kolačiće koji su neophodni za tehnički pogon stranice, i postavljaju se uvijek.
Koristimo tehnologije poput kolačića za pohranu i/ili pristup informacijama o uređaju. To činimo kako bismo poboljšali iskustvo pregledavanja i prikazali prilagođene oglase. Pristanak na ove tehnologije omogućit će nam obradu podataka kao što su ponašanje pregledavanja ili jedinstveni ID-ovi na ovoj stranici. Nepristanak ili povlačenje pristanka može negativno utjecati na određene značajke i funkcije.
Ovdje možete postaviti svoje preference za prosljeđivanje Vaših korisničkih podataka trećim stranama:
Od Weenderove analize do CNCPS-a
Građeno na starom provjerenom, a ipak novo
Već desetljećima farmeri, stručnjaci za hranidbu i znanstvenici izračunavaju obroke za goveda pomoću analiza krmiva na temelju proširene Weende analize po Van Soestu. Prije nekog vremena američki stručnjaci za hranidbu proveli su određene izmjene postojećeg sustava. Pitanje je – zašto?
=> Weende analiza ili: kako je sve počelo
Osnova pravilno oblikovanih obroka je poznavanje sastava pojedinačnih komponenti, a to pružaju laboratorijske analize krmiva. U njemačkim laboratorijima u pravilu se primjenuje Weende analiza, proširena po Van Soestu.
Weende analiza utemeljena je 1860. godine na poljoprivednom-istraživačkom zavodu Weende u Göttingenu, a obuhvaća podjelu hranjivih tvari u različite frakcije.
(NFC == Nicht Faser Kohlenhydrate; NDF== Neutrale Detergentien-Faser; ADF == Saure Detergentien-Faser; ADL == Saures Detergentien-Lignin)
Pomoću Weende i proširene Weende analize određuje se sastav hranjivih tvari nekog krmiva u određenom trenutku, to jest u trenutku analize.
No, što je sa životinjom koja jede to krmivo? Iste pasmine goveda diljem svijeta se drže u vrlo različitim uvjetima. Nadalje, životinje se razlikuju po težini, tjelesnoj kondiciji, managementu hranidbe, itd. Mogu li prema tome silaže istog kemijskog sastava ostvariti iste hranidbene rezultate? A što je sa silažama? Zašto silaže vrlo sličnog kemijskog sastava ne daju iste hranidbene rezultate?
Upravo je uključivanje tih pitanja u jedinstveni sustav bio cilj američkih znanstvenika koji su 70-tih godina razvili Cornell Net Carbohydrate Protein System, odnosno CNCPS.
Što je CNCPS?
Težnja za modelom koji definira funkciju/utjecaj mikroflore buraga i potrebe organizma životinje, te može ocijeniti količinu hrane i očekivanu proizvodnju dovela je do razvoja CNCPS-a.
Model se temelji na provjerenoj Weende analizi i analizi topivosti u detergentima po Van Soestu. Nadgradnja tog modela sastoji se od detaljnog promatranja probavnih procesa u buragu.
Za prikaz i ocjenu procesa koji se odvijaju u buragu (probava, brzina prolaska ugljikohidrata, masti i proteina kroz burag) grupa znanstvenika razvila je model buraga. Bio je potreban novi model, budući da većina hranidbenih modela rast bakterija buraga opisuje kao funkciju ukupno probavljivih hranjivih tvari ili energije, ne uzimajući u obzir dinamiku rasta bakterija. Pomoću tog modela utvrđeno je da i bakterije buraga imaju uzdržne potrebe, te da njihov rast ovisi o probavi ugljikohidrata. Tako je utvrđeno da bakterije koje razgrađuju vlakna imaju niže uzdržne potrebe i sporije rastu od bakterija koje ne razgrađuju vlakna. Uz to, bakterije koje razgrađuju vlakna kao temelj svoje „hranidbe“ koriste amonijak, dok bakterije koje ne razgrađuju vlakna koriste peptidni dušik, odnosno aminokiseline.
U tom smislu znanstvenicima je bila bitna konstantna ugradnja najnovijih znanstvenih spoznaja u CNCPS sistem. Tako je došlo do preciznije podjele proteina i ugljikohidrata, pri čemu su pojedine frakcije proteina i ugljikohidrata prema svojoj topivosti podijeljeni u različite klase. To je omogućilo preciznije ocjene probavljivosti pojedinih krmiva:
Upravo ta dinamička svojstva treba uzeti u obzir uz kemijski sastav nekog krmiva, kako bi se mogla točno utvrditi hranidbena vrijednost krmiva. Jer, kemijski sastav sam po sebi nije dovoljan za procjenu kvalitete krmiva i proizvodnje životinja koja iz toga proizlazi.
Dakle, CNCPS u usporedbi s uobičajenim sustavima u obzir uzima i slijedeće parametre:
- Konzumaciju hrane
- Razgradnju proteina i ugljikohidrata u buragu
- Probavu i apsorpciju hranjivih tvari u crijevima
- Potrebe na hranjivim tvarima za uzdržni metabolizam, rast, laktaciju i steonost
- Rezerve
- Izlučivanje (hranjivih) tvari iz organizma
Vrijeme donosi promjene – CNCPS u programu za oblikovanje obroka
Od samih početaka CNCPS-a 70-tih godina prošlog stoljeća model se konstantno prilagođavao novim znanstvenim spoznajama. Od objave prve verzije gotovo svake godine ugrađuju se znanstveno provjerene inovacije/otkrića. Tako CNCPS konstantno omogućava još preciznije rezultate.
Kako bi svi korisnici mogli jednostavno koristiti CNCPS sustav, on je ugrađen u specijalni program za izračunavanje obroka, koji dobivene podatke obrađuje prema CNCPS-u, te tako omogućava oblikovanje optimalnih obroka.
CNCPS se trenutno primjenjuje u više od 40 zemalja diljem cijelog svijeta. I u Njemačkoj sve više hranidbenih savjetnika u ovom sustavu prepoznaje bolji prikaz realne situacije (konzumacija hrane, proizvodni parametri).